Marie Curie – Skodlowska

Koje je prvo ime koje vam padne na pamet kada čujete riječ znanstvenica? Većina vas je vjerojatno pomislila na Marie Curie. Marie Curie – Skodlowska poznata je kao „majka“ fizike, te je bila prva poznata znanstvenica u modernom svijetu.

Marie Curie – Skodlowska rođena je kao Maria Skodlowska, 7. studenog, 1867. u Varšavi. Marie Curie bila je prva žena dobitnica Nobelove nagrade i jedina žena koja je osvojila tu nagradu za dva različita područja, fiziku i kemiju. Marie Curie nije promijenila svijet samo svojim znanstvenim dostignućima, već je izborivši svoje mjesto u muškom svijetu znanosti postavila temelj emancipacije žena.

Marie je bila poznata po svojoj nesvakidašnjoj sposobnosti pamćenja mnogih podataka još od najranije dobi. Otac Marie Curie, profesor matematike i fizike, svoju je kći uveo u svijet znanosti. Djevojčica je bila radoznala i voljela je učiti. Za vrijeme njenog studiranja Varšava se nalazila u dijelu Poljske koji je bio pod ruskom vlašću. Zbog sudjelovanja u studentskim prosvjedima, Marie je bila prisiljena napustiti Varšavu i otići u Krakow. Marie se zaposlila kao guvernanta kako bi potpomogla školovanje svoje sestre Bronislave koja je studirala medicinu u Parizu. 1891. Marie i sama odlazi u Pariz i upisuje se na prestižno sveučilište Sorbonne. Studirala je fiziku i matematiku i upoznala mnoge, tada već utjecajne, fizičare poput Charlesa Mauraina i Aimé Cotton. 1893. je kao najbolja u svojoj generaciji diplomirala fiziku, a 1894. i matematiku. U vrijeme studija Marie je živjela jako oskudno, moglo bi se reći na kruhu i vodi, odrekla se svega kako bi stekla ono za čim je najviše žudjela – znanje.

Netom nakon što je diplomirala i matematiku, Marie Skodlowska zapošljava se u Lippmannovom Istraživačkom laboratoriju. Bila je to iznimno dobra godina za Marie, jer na proljeće iste godine upoznaje Pierrea Curriea. 1895. Marie i Pierre su se vjenčali i tu počinje, kako bračno tako i znanstveno, partnerstvo koje će obilježiti svijet znanosti i zauvijek ga promijeniti.

1896. Henri Becquerel otkrio je fenomen koji je kasnije nazvan radioaktivnost. Marie Curie bila je jako zainteresirana za njegovo otkriće te je i sama počela proučavati tu pojavu, zanimalo ju je mogu li se radioaktivna svojstva koja ima uran pronaći i u drugim elementima. U istraživanju radioaktivnosti pridružio joj se i suprug, Pierre Curie. Njih su dvoje zajedno otkrili dva nova radioaktivna elementa – polonij (koji je Marie nazvala po svojoj domovini Poljskoj) i radij. Pierre se više bazirao na proučavanje fizikalnih karakteristika novih elemenata, dok je Marie pokušavala dobiti čisti radij u obliku metala, u tome joj je pomogao jedan od studenata Pierrea Curriea, André-Louis Debierne. Curie je bila posebno zainteresirana za ljekovita svojstva radija. Marie Curie doktorirala je 1903. godine, a iste je te godine podijelila Nobelovu Nagradu za Fiziku sa Pierreom Curriem i Henrijem Becquerelom koja im je dodijeljena zbog iznimnih postignuća u otkrivanju radioaktivnosti.

Marie Curie rodila je dvije djevojčice – Irene (1897.) i Eve (1904.). Velika je znanstvenica vrlo vješto uspijevala uskladiti majčinstvo i karijeru te se je sve vrijeme bavila istraživanjem.

Godine 1904. Marie Curie postaje asistentica u laboratoriju koji je vodio njen suprug Pierre. Nažalost, bračna sreća nije trajala dugo. 1906. Pierrea je na pariškoj ulici pregazila kočija sa konjskom zapregom. Marie je tragedija jako pogodila, ali e iz svega izišla još jača i svu svoju energiju usmjerila na dovršavanje istraživanja koja su započeli ona i njezin muž. Iste te godine, Marie preuzima katedru na Sorbonnei koja je ostala upražnjena nakon Pierreove smrti, te tako postaje prva žena koja je ikada predavala na ovom znamenitom sveučilištu.

1911. Marie je dodijeljena Nobelova Nagrada za Kemiju zbog njenih postignuća u izdvajanju čistog radija. 1914. Na Sorbonnei je otvoren Institut za radij (Institut du Radium). Francuska Akademija Znanosti odbila je njenu prijavu za članstvo 1911. uz objašnjenje da ženi nije mjesto u tako uglednoj francuskoj ustanovi. Marie je ovo odbijanje toliko pogodilo da narednih 10 godina nije dopuštala da njeno ime bude među nominiranima za prijem u Akademiju, niti da Akademija objavi bilo koji od njenih radova.

1921. Marie Curie je posjetila SAD gdje joj je udijeljen gram čistog radija za koji su novac skupile žene SAD-a. U svojim je kasnijim godinama Marie predavala u Belgiji, Čehoslovačkoj, Brazilu i Španjolskoj. 1932. doživljava veliku počast u svojoj rodnoj Varšavi, gdje je osnovan drugi Institut za radij koji je vodila Bronislava, sestra velike znanstvenice.

Tiha i samozatajna Marie Curie izazivala je istinsko divljenje svojih kolega, a Albert Einstein za nju je jednom rekao da je jedina slavna osoba koju slava nije pokvarila. Kada je primala Nobelovu Nagradu Marie je rekla kako su znanstvenici velika djeca, a laboratoriji njihove igraonice. Umrla je 1934. od anemije koja se, za nju, pokazala smrtonosnom. Vjeruje se da je ova bolest bila rezultat njenog dugoročnog rada sa radioaktivnim elementima.

Od 1995. pepeo Marie Curie čuva se u pariškom panteonu, ona je prva žena koja je dobila ovu čast isključivo zbog svojih zasluga.

Marie Curie je uzor mnogim ženama koje su svoj život odlučile posvetiti znanosti, ali, što je još važnije, ona je uzor i mnogim djevojčicama koje upravo zbog nje maštaju kako će jednoga dana otkriti nešto što će promijeniti svijet na bolje. Ova velika žena zaslužuje da joj se divimo.