Ima li među vama kemije?

Često kao razlog za prekidanje veze čujemo kako jednostavno „nije bilo kemije“. Mnogi smatraju kako je to tek izlika kojom se ljudi žele što bezbolnije izvući iz veza koje im ne odgovaraju ili pobjeći od osoba koje im se fizički ne sviđaju. No, je li famozna kemija zaista samo glasina? Što se u našem tijelu i mozgu događa kada se zaljubimo?

Mi to zovemo ljubavlju, ali za osjećaj koji najviše usrećuje ljude možda se pobrinula priroda kako bi nam pomogla u održanju vrste. Naš nas mozak navodi na zaljubljivanje pomoću neodoljivog koktela kemikalija. Vjerujemo da biramo svoje partnere, ali možda smo samo „žrtve“ prirodnog plana.

Istraživanja su pokazala da je potrebno između 90 sekundi i 4 minute da odlučimo sviđa li nam se netko. Dokazano je također da ono što govorite pri tome nema neku veliku ulogu, evo što je važno:

  • Za 55% odluke presudan je govor tijela
  • 38% odluke „otpada“ na brzinu govora i boju glasa
  • Tek 7% zaljubljivanja događa se zbog onoga što druga osoba govori

 

Tri faze ljubavi

Na sveučilištu Rutgers u SAD-u provedeno je veliko istraživanje o ljubavi. Ljubav je tako podijeljena u 3 faze – požuda, privlačnost i povezanost. Moguće je da svakom fazom upravljaju različiti hormoni i kemikalije.

Prva faza – Požuda. Ovo je prva faza ljubavi kojom, i kod muškaraca i kod žena, upravljaju seksualni hormoni, testosteron i estrogen.

Druga faza – Privlačnost. Ovo je ono divno razdoblje kad vas ljubav „strefi“ i kada ni o čemu drugom niste u stanju misliti. Znanstvenici vjeruju kako su za ovu fazu uglavnom „zaslužna“ tri neurotransmitera: adrenalin, dopamin i serotonin. Adrenalin – početni stadij zaljubljivanja uključuje reakciju na stres, povećava se razina adrenalina i kortizola u krvi. Zbog ovoga dolazi do onog poznatog znojenja, ubrzavanja pulsa i sušenja usta u trenutku kada ugledamo osobu u koju smo zaljubljeni. Dopamin – u prije spomenutom istraživanju otkriveno je da se u mozgovima zaljubljenih parova još jedna kemikalija nalazi u znatno većoj količini nego kod ljudi koji nisu zaljubljeni. Ova kemikalija potiče želju i nagrađivanje izazivajući intenzivnu navalu zadovoljstva. Dopamin na mozak ima isti učinak kao i kokain. Dopamin nam pomaže da osjetimo porast energije, manju potrebu za snom ili hranom, porast koncentracije i iznimno zadovoljstvo koje uzrokuju čak i najmanje sitnice u novoj vezi. Serotonin – jedna od najvažnijih kemikalija ljubavi koja bi mogla objasniti zašto nam kada se zaljubimo nova ljubav ne izlazi iz glave.

U istraživanju provedenom na sveučilištu u Pisi sudjelovalo je 20 ludo zaljubljenih parova koji su u vezi manje od 6 mjeseci. Ovo je istraživanje dalo neke prilično zanimljive rezultate. Ovaj je eksperiment pokazao da ljubav mijenja naš način razmišljanja. Išlo se toliko daleko da su povučene čak i neke paralele s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Naime, razine serotonina u uzorcima krvi zaljubljenih i oboljelih od opsesivno-kompulzivnog poremećaja bile su jednake. Zaljubljeni često veličaju vrline svojih partnera, a za njihove mane su u stanju „kao iz topa“ ispaliti neko „logično“ objašnjenje. Ljudi koji su zaljubljeni također nerijetko misle da je njihova veza bolja i posebnija od svih drugih veza. Psiholozi smatraju da nam „ružičaste naočale“ ljubavi trebaju kako bismo poželjeli ostati u vezi i prijeći na iduću fazu ljubavi. Ovo je znanstveni dokaz poznate sintagme o slijepoj ljubavi.

Treća faza – Povezanost. Ovo je veza koja parove održava zajedno dovoljno dugo da bi imali i odgojili djecu. Znanstvenici smatraju da su za fazu povezanosti najodgovornija dva hormona: oksitocin i vazopresin. Oksitocin je „mazni“ hormon koji muškarci i žene izlučuju za vrijeme orgazma. On vjerojatno pojačava osjećaj povezanosti i zbližava parove. U teoriji bi ovo značilo da je neki par povezaniji što im je seks učestaliji. Zanimljivo, zar ne? Oksitocin je isti onaj hormon koji je zaslužan za povezanost majke i djeteta, jer se upravo on pojačano izlučuje pri porodu. Vazopresin je još jedan hormon važan za dugu vezu, a izlučuje se nakon seksa. Vazopresin je poznat i pod nazivom anti-diuretski hormon. U suradnji s vašim bubrezima vazopresin kontrolira osjećaj žeđi. O ovom hormonu i njegovom utjecaju na ljude znanstvenici su najviše naučili od voluharica. Voluharice su jedna od rijetkih životinjskih vrsta koje seks ne prakticiraju samo u reproduktivne svrhe. I one, poput ljudi, imaju jako čvrste veze. Kada se kod voluharica zaustavilo lučenje vazopresina one su izgubile interes za svoje partnere i nisu ih branile od drugih udvarača ni neprijatelja.

Pa kako se onda zaljubiti?

  1. Nađite potpunog stranca
  2. Oko pola sata otkrivajte jedno drugom intimne detalje iz svojih života
  3. Gledajte jedno drugo duboko u oči oko četiri minute

Sretno!

Tagovi: