Kefir – drugo ime za dobro zdravlje

Kefir

Kefir je najbolji izvor probiotika, složit će se mnogi stručnjaci. Što su probiotici? – Probiotici su „dobre bakterije“ koje pomažu našem organizmu u borbi protiv bolesti i održavanju ravnoteže. „Loše bakterije“ uzrokuju stotine tisuća različitih tjelesnih problema, npr želučanih ili probavnih smetnji. Našem su organizmu dobre bakterije potrebne i za jačanje imuniteta. Što više dobrih bakterija unesemo u organizam, to ćemo biti otporniji na bolesti, i naše će opće zdravlje biti bolje.

Kefir je napitak od fermentiranog mlijeka, jako sličan jogurtu koji sadrži znatno više probiotika nego jogurt. Dobra je vijest da čak i ljudi kod kojih je prisutna intolerancija na laktozu u većini slučajeva mogu probaviti kefir bez većih smetnji. Budući da je kefir fermentirani napitak, laktoza (mliječni šećer) se već pri fermentaciji razlaže na jednostavnije molekule koje je lako probaviti.

Kefir blagotvorno djeluje na naše tijelo, pa je nezamjenjiv saveznik u borbi protiv tumora, upalnih bolesti crijeva, poremećaja imuniteta, alergija, kolitisa, čira na želucu, povišenog kolesterola i mnogih drugih bolesti. Kefir se također preporuča ljudima koji su zbog nekog kroničnog stanja dugo bili na antibioticima. Poznato je da antibiotici uništavaju želučanu mikrofloru, a kefir joj pomaže da se vrlo brzo obnovi. Zdravi bi ga ljudi trebali što češće koristiti u svojoj prehrani zbog održavanja ravnoteže u organizmu. Ovaj mliječni napitak u kojem mjehurići živahno vriju, često se naziva mliječnim šampanjcem. Kefir sadrži nekoliko vrsta mliječnih kultura.

Kefir je nastao u planinama Kavkaza prije mnogo stoljeća. Kavkaski su pastiri primijetili da kozje mlijeko koje su nosili u kožnim bisagama fermentira u ukusan napitak. U kavkaskom gorju još postoji legenda kako je Muhamed dao pastirima zrna kefira (koja ustvari nisu zrna nego kultura koja se sastoji od bakterija i kvaščevih gljivica). Muhamed im je strogo zabranio da ikome odaju tajnu pripreme kefira i da dijele zrna drugim ljudima. Legenda kaže da je svijet upoznat s kefirom zahvaljujući jednoj iznimno lijepoj ženi, Irini Sakharovoj, koja je ukrala zrna kefira od ruskog cara.

„Zrnca“ od kojih se pravi kefir kod nas su poznatija pod nazivom tibetanske gljive. Tibetanske gljivice izgledom podsjećaju na male cvjetove cvjetače. Preporučujemo vam da sami pravite kefir, jer kupovni kefir nema ni izdaleka jednaka nutritivna i probiotička svojstva kao domaći.

 

Kako napraviti kefir?

Sve što vam je potrebno su tibetanska gljiva i mlijeko. Tibetansku gljivu možete pronaći u gotovo svim oglasnicima (mnogi ju ljudi i poklanjaju) po zaista simboličnim cijenama. Koliko smo upoznati, ovo je jedini način da se kod nas dobije ova gljiva. Kada ste dobili svoju posudu s mlijekom u kojem su tibetanske gljivice, promiješajte napitak i procijedite ga kroz plastično cjedilo u neku širu posudu. Na cjedilu će vam ostati tibetanske gljivice. U čistu teglu, ili neku drugu posudu, stavite 2 žlice tibetanskih gljivica po šalici mlijeka. Na gljivice dolijte malo kefira koji ste upravo procijedili i na kraju dodajte mlijeko. Ostavite da fermentira 24 sata i imat ćete vlastiti kefir. Zrnca kefira se pri fermentaciji razmnožavaju, pa ćete moći praviti vlastiti kefir dok god to želite. Kada vam se tibetanska gljiva dovoljno razmnoži, slobodno je poklonite prijateljima. Uz jako mali trošak i minimum uloženog vremena svaki dan ćete imati svoju čašu zdravlja. Kefir je najbolje piti na prazan želudac i ne bi ga se trebalo držati u hladnjaku.
U našem ¸gastro kutku očekuju vas ukusni recepti u kojima je upotrijebljen i ljekoviti kefir.

Tagovi: